KATOLICKA KLASICNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI U V Essays (1517 words)

KATOLICKA KLASICNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI U VIROVITICI OSVRT NA PROCITANO DJELO IZ FILOZOFIJE Herman Hesse: Siddhartha Odlican (5) V. L. Vidovic Ucenica: Ema Patrcevic U Virovitici, ozujak 2012. UVOD Uceci filozofiju kao skolski predmet, naisla sam na mnoge filozofe koji su zaokupili moju paznju i pomogli mi da shvatim neka dotad skrivena znacenja. Neki od takvih meni dragih filozof a su: Baruch Spinoza, Wilhe lm Leibni z, Francois Marie- Arouet Voltaire i Rudjer Boskovic. Zajednicko im je sto pripadaju racionalizmu i prosvjetiteljstvu, ali i zapadnjackoj kulturi. Njihova filozofija lijepa je i poticajna, ali i slicna, bazirana na slicnim principima razmisljanjima. Naisavsi na neke recenice, misli, pa i djela istocnjacke filozofije, shvatila sam kolika je steta sto nije dio naseg skolskog programa. Istocnjacka filozofija dosta se razlikuje od ove zapadnjacke na koju smo navikli. Nije toliko bazirana na vidljivom, odnosima izmedju ljudi i zajednice kojoj pripadaju, vec se fokusira na svakog covjeka iznutra, na ono nevidljivo, a stalno prisutno u svakom od nas. Davno smo culi da ako zelimo promjeniti svijet, moramo krenuti mijenjanjem sebe. Istocnjacka filozo fija prodire u bit svakog covjeka i zeli mu pomoci da prvo shvati svoje postojanje kako bi mogao shvatiti zasto je ovdje, i tako ispuniti cilj svog postojanja. To moze zvucati sebicno, ali istina je da ne mozemo pomoci nekome ako smo sami zaslijepljeni- tako ga jedino mozemo odvesti na krivi trag. Trazeci tako neka djela Istoka, naisla sam na zanimljivu knjigu zapadnjackog pisca, Nijemca, Her mana Hessea koji u njoj govori o Buddhinim prvim sljedbenicima i bavi se njihovim promisljanjima. Naziv knjige je Siddhartha, a prelistavajuci vec prve stranice shvatila sam da nisam pogrijesila posudivsi ju... Slika 1: Naslovnica Siddharthe RAZRADA Odmah na pocetku knjige susrecemo se s glavnim likom, Siddharthom. Radnja knjige odvija se u Indija, sto vidimo u podjeljenosti sustava na kaste. Cetiri kaste nastale su po hinduistickoj religiji od Brahmine glave, ruku, bedara i nogu. Cine ih: 1. Brahmani (svecenstvo). Iza njih dolazi ratnick o plemstvo Ksatrija. Odmah ispod Ksatrija dolazi kasta Vajsija (gradjanstvo). Ove prve tri kaste su 'dvaput rodjeni', i neizmjeran ih jaz dijeli od posljednje cetvrte kaste Su dra . Su dre su oni koji sluze, njima je zabranjeno sudjelovanje u obredima zrtvovanja i citanje svetih knjiga . Sidharthin otac bio je brahman, tako da je i Sidhartha pripadao toj najvisoj kasti. Bio je vrlo lijep, ali i uman mladic. Brzo je svladao sve tehnike brahmana, abio je i vjest savjetodavac. Svi su ga voljeli i divili mu se, ali on nije volio sebe. Osjecao je da nije dosegao ono sto je trebao , a sto se nalazi u svakom covjeku- atman. Atman je vazan i znac ajan pojam hinduizma. Dolazi vec u starijim Vedama. Znacenje mu je dah, dusa, a pravi smisao vlastitost covjeka i stvari u svijetu,te njihovo najdublje, unutrasnje bivstvo u opreci sa slucajnom pojavom. Upotrebljava se kao osnova posebnoga nacina postojanja kao i za opci princip bitka (duh svijeta); u tom znacenju postaje sinonim za brahman, sto znaci bozansko jedinstvo svega. Atman je zapravo individualna svijest ili kako bismo mi rekli, dusa. Ta dusa, ili individualna svijest identicna je univerzalnoj svijesti, brahmanu. Ta je spoznaja trebala dovesti do stapanja atmana i brahmana.Tako je i Sidhartha promisljao kako spoznati atman: '' A gdje se mogao naci atman,gdje je on boravio, gdje je kucalo njegovo vjecno srce, gdje drugdje doli u vlastitom ja, u onom unutrasnjem, u nerazorivom sto ga svatko nosi u sebi? '' Osjecajuci kako taj atman nece dosegnuti kao brahman, sa svojim vjernim prijateljem, Govindom, odlucuje se prikljuciti samanama i njihovom isposnickom nacinu z ivljenja. Poducen od najstarijeg samane, Sid d hartha je mnogo naucio. Naucio je podnositi bol, glad, sve vremenske neprilike, i pritome ostati strpljiv i miran. Naucio je ukidati sebstvo, osjecati kako je u svemu sto ga okruzuje- mogao je zamisliti da je caplja, riba, voda, suma, pa i mrtav sakal- zapravo je svjesno to poticuci, dozivljavao reinkarnaciju. Ipak, svo to znanje jos mu nije pomoglo da pronadje vjecno u sebi. Tako je zakljucio obracajuci se prijatelju: ''O Govinda, potrosio sam mnogo vremena i jos nisam spreman nauciti ovo: da nista nije moguce nauciti! Vjerujem, da ono sto mi zovemo ucenjem zapravo ne postoji. Postoji, o moj prijatelju, samo jedno znanje koje